Posljednja noć; Šeherzada Balet

ŠEHERZADA, BIĆE PRIČE I POKRETA

Poštovani gledaoci, pred vama je nova baletna premijera, treća u našoj sezoni, koja donosi veliku figuru umjetnosti Šeherzadu, senzualno baletsko djelo, u kome su između ljubavi, sumnje u nju i tragičnog kraja, uspostavljene delikatne veze skrivene u prelijepoj partituri Rimski-Korsakova i virtuoznim igračkim dionicama inspirisanim bajkama iz 1001 noći. Koreografkinja Vesna Orlić sa našim baletnim ansamblom dugo kreira ovu priču, za koju sam siguran da će naći put do svoje publike. Ponosno možemo konstatovati da smo, nakon pandemijske pauze, uspjeli vratiti balet u punom kapacitetu na naš repertoar. Ponovo pred sobom imamo čaroliju baletnog svijeta raznolikih uloga, bajkovitih inscenacija, šarenilo kostima. U ovoj postavci svaki plesni izričaj nosi poruke unutarnjeg bića svakog igrača i protagoniste, kako bi  dobili ono što publika najviše voli i osjeti u baletnoj umjetnosti: slobodu koju samo ples može dokučiti, pa je i balet Šeherzada priča u kojoj se život poistovjećuje sa fizičkim i duhovnim osjećajem kojim nas ples može počastiti. Nije slučajno Šeherzada baletni motiv, jer ako je čovjek biće priče, stvoren da priča i da bude ispričan, onda je i biće plesa čiji život vrijedi u potrazi za ljepotom pokreta.

Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo

RIJEČ KOREOGRAFA

Izuzetno mi je drago što sam pozvana u Sarajevo, gdje sam započela karijeru kao mlada balerina,  da budem dio značajnog  jubileja – stogodišnjice postojanja NPS,  postavkom baleta Posljednja noć/Šeherzada.

Kako mi je ovaj čarobni grad ostao u sjećanju kao multikulturalni ambijent na razmeđi Istoka i Zapada, u kome se prepliću tradicionalno i moderno, vizuelna raskoš i orijentalni mirisi, simfonijska suita Šeherzada bio mi je logičan izbor i inspiracija za koreografiju u kojoj dominira svevremena priča o ljubavi, prevari, izdaji, mržnji, nasilju, osveti i smrti.

Kooperativnost, visoka motivacija, entuzijazam i otvorenost prema inovacijama, ali i simbolika legendarne heroine koja je vijekovima bila simbol umjetnosti pripovijedanja, dala mi je ideju da spojim dramske i plesne elemente i tako u potpunosti iskoristim kreativni potencijal ansambla.

Život i smrt se nalaze u moći jezika, igre i stvaranja, pa je inkorporiranje naracije i poezije u balet, asocijacija na grandiozno djelo 1001 noć, gdje su sve vijekovima stvarane literarne forme povezane okvirnom pričom o Šeherzadi. Zato je, uz osnovni plesni izraz, uključivanje narativa dio stvaralačkog koncepta u funkciji dodatnog intenziviranja emocija! Riječ ima moć da rani ili iscijeli, da oslobodi ili porobi, uništi ili uzdigne, da izazove rat ili sklopi mir…

Umjetnički izraz mora uvijek biti nov, originalan i izazovan, na hiljadu načina i kroz razne oblike dočarati priču o sudbini čovjekovoj, borbi dobra i zla, svjetla i tame, mržnje i ljubavi…

Zasnovana na univerzalnim umjetničkim kodovima koje publika dobro razumije, umjetnost se bori za bolji svijet suptilnim razumijevanjem, neobuzdanom maštom i neprestanom igrom, ljepotom i  ljubavlju, što je i poruka ove predstave.

Vesna Orlić

VESNA ORLIĆ, koreografkinja i baletna majstorica

Koreografkinja i baletna majstorica Vesna Orlić, rođena Beograđanka, školovanje je završila u Baletnoj školi Lujo Davičo. Njen prvi plesački angažman bio je od 1985. do 1987. godine u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Zatim je primljena u ansambl Baleta bečke Volksopere, gdje je 1995. imenovana za demisolisticu. Od 2005. do 2008. bila je demisolistica u Baletu Bečke državne opere i Volksopere. Njeni najveći plesački uspjesi su uloga  Šeherzade u Hiljadu i jednoj noći, Swanilde u Coppéliji i naslovne uloge u koreografijima Susanne Kirnbauer Katharina Schratt i Bolero  Ivana Marka.

Zbog svojih stručnih sposobnosti 2006. godine imenovana je za asistenticu na probi, a 2008. za voditeljicu probe i treninga Baleta Bečke državne opere i Volksopere. Od 2010. do 2020. bila je baletna voditeljica i zamjenica umjetničkog direktora Manuela Legrisa u Bečkom državnom baletu u Volksoperi, gdje je od sezone 2020/21. prva baletna majstorica. Od njezinih aktivnosti izvan matične kuće treba istaknuti koreografsku pomoć Ivanu Marku na festivalu u Bayreuthu.

Kao koreografkinja debitirala je 2006. u Choreo.lab 06 s Buenos Aires Hora Cero (muzika: Astor Piazzolla). Slijedili su Parfum (muzika: Gotan Project) i Broken Wings (muzika: Sacred Spirit) za Baletni klub Wiener Staatsoper & Volksoper. Za uspješnu postavku Bečkog državnog baleta Carmina Burana (muzika: Carl Orff) u Volksoperi, Vesna Orlić je 2013. godine dobila nagradu muzičkog teatra Goldener Schikaneder. Slijedili su baleti Tango (muzika: Helmut Hödl), Hiljadu i jedna noć (muzika: Nikolaj Rimski-Korsakov) i Tango Amor,  te baletne međuigre za Viva la Mamma i niz božićnih koncerata u bečkoj Volksoperi  Der Freischütz,  u Bečkoj državnoj operi i novogodišnji koncert Volksoper Symphonieorchester u Japanu. Za svoje prvo cjelovečernje djelo Petar Pan (muzika: Erich Wolfgang Korngold, Max Steiner i drugi), premijerno izvedeno 2019. u Volksoperi, dobila je nagradu muzičkog teatra Goldener Schikaneder 2020. u kategoriji Totalna baletna produkcija. Posebno joj je draga nagrada VIP Poziva (2013) – za uspješne srpske umjetnike u inostranstvu.