Zmaj od Bosne Opera

Sadržaj

1. ČIN

Tridesete godine XIX stoljeća. U bosanskom gradiću Gradačcu stoluje mladi i moćni kapetan Husein-beg Gradaščević. Vrijeme skidanja neposlušnih bosanskih glava je prošlo, ali uznemirenost i nezadovoljstva još traju. Turska carevina je oslabila, i jedna od njenih europskih provincija (Bosna) u žiži je interesa velikih sila. Sultan Mahmud II i Visoka Porta čine sve da očuvaju nekadašnju moć Carevine uvodeći radikalne reforme, koje ne zaobilaze ni Bosnu, “sultanovo najdraže hise”. U Bosni i nadalje tinja buktinja pobune, i u ovoj historijskoj burnoj sekvenci prerasta u pokret širokih razmjera na čijem je čelu najmlađi i najmoćniji kapetan Husein-beg Gradaščević. Počinju otvoreni sukobi bosanske vojske s Osmanlijama, i kruna tih sukoba je veličanstvena pobjeda Bosanaca na Kosovu polju, nakon čega se Husein-kapetan s vojskom vraća u Bosnu. Gradaščević se proglašava vezirom na Bosni, iz rodnog Gradačca prelazi u vezirski grad Travnik, gdje započinje svoje vladanje slobodnom i autonomnom zemljom Bosnom. Sultan Mahmud II ne miri se sa porazom i razvojem događaja u Bosni. Priprema se za novi vojni pohod i zadužuje revnosnog Rešid-pašu da smiri i urazumi pobunjene Bosance, uvede red u Bosni, i sprovede pobunjene vođe na čelu sa Husein-kapetanom kao sužnjeve u Stambol. Istovremeno šalje Osman-pašu Gradaščevića, starijeg Huseinovog brata, u mirovnu misiju, koja doživljava potpuni neuspjeh. Uzaludno je bilo i preklinjanje Huseinove majke Meleć-hanume da urazumi sina i nagovori ga na pokornost sultanu. Ni hercegovački ajani i kapetani nisu više uz Husein-bega, i na Sarajevskom polju gdje se odigrava presudna bitka, i oni mu otkazuju poslušnost i bore se na strani Osmanlija. Vojska Husein-kapetanova doživljava potpuni poraz. Sa užim krugom istomišljenika i članova porodice Husein-beg skloni se u rodnom Gradačcu, a zatim prebjegne preko Save u Osijek, na područje Austrougarske monarhije.

2. ČIN

Husein-beg provodi teške dane izgnanstva u Osijeku. Preko prijatelja fra Ilije Starčevića uzaludno pokušava da ga primi Meternih ili car Franc u audijenciju, kako bi se razrješila sudbina i Husein-begova i sudbina njegovih prijatelja. Napokon stiže Herr Apel, ađutant generala Radoševića, i donosi pismenu odluku Ratnog savjeta u Beču kojom se naređuje ekstradicija Husein-bega i njegovih prijatelja u Beograd, a zatim u Stambol, gdje će Sultan i Visoka porta razrješiti dalji status zatočenih bosanskih pobunjenika. Husein-kapetan je morao ispoštovati ovu za njega ponižavajuću odluku.

3. ČIN

Nakon dolaska u Tursku zatočenici su smješteni u tvrđavu Trapezunt na obali Crnog mora. Opet traju teški dani zatočeništva i neizvjestnosti. Napokon dolazi sultanov izaslanik i saopštava Husein-begu da će ga konačno primiti u audijenciju osobno sultan Mahmud II. Sultan pokušava da urazumi Gradaščevića, nudi mu oslobađanje prijatelja, nudi mu visoka odličja i lagodan život, samo da se odrekne Bosne i borbe za njenu autonomiju. Husein-beg odbija sve sultanove laskave ponude, nanovo biva vraćen u podrume Trapezunta, u kojima ubrzo skončava svoj mladi život.

RIJEČ DIREKTORICE NARODNOG POZORIŠTA

Radost stvaranja oplemenila nas je uzvišenim osjećajem ispunjenosti što je nagrada za veliki uloženi trud i napor kako bi naša opera Zmaj od Bosne doživjela svoju praizvedbu u punom sjaju. Početak sezone 2016/17 ostat će zapamćen kao vrijeme u kojem su sva tri umjetnička ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo – Drama, Balet i Opera, izveli praizvedbe – svjetske premijere i time nas svrstali u red vodećih teatara u Evropi. Ovom činjenicom dokazujemo vrijednost našeg kvalitetnog autorskog i izvođačkog domaćeg umjetničkog kadra koji je sposoban kreirati i izvesti najsloženiju muzičko-scensku formu, operu na visokoj umjetničkoj razini, čime potvrđujemo da smo spremni realizovati i najsloženije projekte u produkcijskom smislu. Inspiracija autorskog tima opere Zmaj od Bosne postala je i naša vodilja ka zajedničkom uzvišenim cilju – umjetnosti koja kroz prizmu historijskih događaja i ličnosti važnih za našu državu Bosnu i Hercegovinu podsjeća na vrijeme koje ne smijemo zaboraviti. Odgovornost prema našoj bosanskohercegovačkoj kulturnoj baštini i tradiciji potvrđuje se kroz naše savjesno i predano djelovanje i svjest o činjenici da smo ovdje u trenutku u kojem trebamo održati kontinuitet vrijednosti teatarskog djelovanja. Dugo očekivana premijera Zmaj od Bosne dobila je svoje počasno mjesto kao posljednji svečani program u godini jubileja – 70 godina postojanja Sarajevske opere. Ponosni smo što se možemo predstaviti sa raskošnim talentima naših solista i članova Hora Opere Narodnog pozorišta. I zato s pravom možemo reći da se radi o kulturnom događaju godine koji predstavlja kulminaciju umjetničkog djelovanja naše Kuće na Obali u godini koja je iza nas!!!
Iza našeg rada i djelovanja ostaju djela i vjerujem da će naša grandiozna opera Zmaj od Bosne imati dugovječan život i biti inspiracija mnogim generacijama.

U povodu predstojeće premijere upućujem najiskrenije ČESTITKE autorskom i izvođačkom timu opere Zmaj od Bosne uz želje da za svoj rad budu nagrađeni velikim APLAUZOM!!!

Marijela Hašimbegović
direktorica Narodnog pozorište

ASIM HOROZIĆ, kompozitor

Bosanskohercegovački kompozitor čija su mnogobrojna djela izvedena diljem svijeta. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, u klasi prof. Vojina Komadine, Odsjek kompozicija i dirigovanje, gdje danas djeluje u svojstvu profesora. Osnovnu i srednju muzičku školu završio je u rodnoj Tuzli. Osim na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, Asim Horozić je i profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, na predmetu Muzička kultura s metodikom. Autor je udžbenika koji se danas koriste u srednjim muzičkim školama na predmetu Harmonija. Poznat je kao vrhunski operni kompozitor čije opere Hasanaginica i Aska i Vuk publika jako voli.

Iz kompozitorovog bogatog opusa treba izdvojiti orkestarska djela: Kapija (koncertni stav za klarinet i orkestar), Koncert za klavir i orkestar, Duša Sarajevska fantazija za simfonijski orkestar, uvertire za simfonijski orkestar Bosna, San o Bosni i Ašikovanje, djelo Sjećanje na Mozarta za simfonijski orkestar, Zapis o zemlji za sopran, hor i orkestar, Odbrana Bosne za sopran, recitatora i orkestar, Sonatni stav za flautu i klarinet, Duet za dvije flaute, Fantazija za dvije flaute, Trio za flautu, klarinet i basklarinet, Trio za dvije flaute i klarinet, Trio za flautu, violinu i klavir br.1 i 2, Kvartet za flautu, klarinet, violinu i klavir, Elegija za kamerni orkestar, Svita za klavir…

Krajem novembra 2016. Sarajevska filharmonija je u Beču, povodom završnog događaja Godine kulture Bosna i Hercegovina – Austrija, a u okviru koncerta Muzički most iz Bosne i Hercegovine, izvela uvertiru i arije iz opere Hasanaginica, a mladi pijanista Bartolomej Stanković je početkom decembra, također u Beču, izveo Horozićevu Sonatu za klavir. Zmaj od Bosne je najopsežnije njegovo djelo napisao u periodu od 2003. godine do danas.
Za svoj plodni umjetnički rad Asim Horozić je nagrađen brojim nagradama i priznanjima od kojih posebno izdvajamo priznanje Federalnog ministarstva za kulturu, nauku, obrazovanje i sport. Dobitnik je i nagrade Avdo Smajlović za autorsko stvaralaštvo u području ozbiljne muzike, koju dodjeljuje AMUS.
Horozić je počasni član Sarajevske filharmonije.

Djela su mu izvođena na koncertnim podijumima u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Holandiji i SAD-u, pod ravnanjem brojnih, vrlo uglednih dirigenata iz BiH, Hrvatske, Novog Zelanda, Italije, Amerike i Rusije.
Osim komponovanja velikih formi, Asim Horozić se bavi i komponovanjem muzike za pozorište, harmonizacijama i aranžmanima sevdalinki, ilahija i kasida i obradama tradicionalnih bh. pjesama za dvoglasne dječje horove. Glavni pokazatelj njegovog kompozitorskog stila je melodija širokih raspona, folklorno obojena i u saglasnosti sa vertikalnim harmonijskim strukturama.

Trenutno radi opus od stotinu solo pjesama prema tekstovima sevdalinki i koncert za violončelo i orkestar.

NIJAZ ALISPAHIĆ, libretista

Nijaz Alispahić (1940) značajna je pojava u književnosti, teatru i kulturi. Njegov umjetnički angažman žanrovski je disperzan i mnogostruk: poezija, proza, drama, dramatizacija i scenska adaptacija, teatrologija, esejistika, kulturna hronika, scenario, kolumnistika, istraživanje književno-dramske i pozorišne tradicije, pozorišna i tv režija, uređivački angažman. Ima preko dvadeset objavljenih knjiga i više izvedenih scenskih ostvarenja.

Po osnovnom zanimanju je profesor jezika i književnosti. Završio Filološki fakultet u Beogradu, a postdiplomski studij u Sarajevu. Sedam godina bio je profesor Gimnazije u Gradačcu, a ostatak radnog vijeka profesionalno je angažiran u Narodnom pozorištu Tuzla: dramaturg, umjetnički direktor, glavni i odgovorni urednik časopisa Pozorište, lektor, kućni pisac i reditelj. U tri navrata je zvanično proglašavan najuspješnijim dramaturgom u Bosni i Hercegovini.

Alispahić je autor tri libreta za tri opere: prva bošnjačka opera Hasanaginica, opera za djecu i mlade Aska i vuk i opera Zmaj od Bosne. Libreto za operu Zmaj od Bosne objavljen je u izdanju izdavačke kuće Planjax 2016. godine. Libreto za operu Hasanaginica preveden je na engleski i turski i izveden na turskom jeziku u opernim kućama Istanbula i Ankare. I dramska verzija Alispahićeve Hasanaginice višestruko je nagrađivana i doživjela je uspješno scensko izvođenje, a uvrštena je i u Antologiju bosanskohercegovačke drame XX stoljeća. Alispahićeva djela prevedena su na više stranih jezika i uvrštena u naše i strane antologije (poezija, proza, drama).

Dobitnik je više značajnih nagrada i priznanja kao i Povelje Hasan Kaimija za životno djelo.
Desetak godina je u mirovini.
Živi u Tuzli.

NADA MATOŠEVIĆ OREŠKOVIĆ, dirigentica

Rođena je u Rijeci 1971. godine. Nakon Srednje glazbene škole u rodnom gradu, upisala je studij dirigiranja na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi profesora Antuna Nanuta, kod kojeg je 1993. diplomirala, a zatim završila i postdiplomski studij.

Nastupala je sa mnogim simfonijskim orkestrima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Njemačkoj i Meksiku, a u angažman riječke Opere kao dirigentica i šef hora ulazi 1997. Kasnije postaje i v. d. direktorica Opere riječkog HNK. Sa Ivicom Rušinom suosnivač je Riječke filharmonije.
Predaje na Područnom odjelu zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci, gdje je u zvanju docenta u oblasti dirigiranja.

Od 1998. do 2002. bila je gost-dirigent Orkestra Filarmonica di Udine.
Dobitnica je godišnje Nagrade grada Rijeke 2001. godine, za umjetničke dosege i doprinos razvoju riječke operne i koncertne djelatnosti.
U dosadašnjim godinama profesionalnog rada ostvarila je više od četrdeset opernih i baletnih produkcija te mnoštvo simfonijskih i komornih koncerata u Hrvatskoj i svijetu.

Za interpretaciju IV simfonije P. I. Čajkovskog sa Simfoničarima RTV Slovenije 1992. godine nagrađena je Univerzitetskom Prešernovom nagradom.
Godine 1991. osniva Komorni orkestar PRO ARTE čija je umjetnička voditeljica i
dirigentica do 1997.

Nastupa na mnogim međunarodnim festivalima: Mittelfest, Ljubljanski festival, Kogojevi dani, Slovenski dani, Vivat Gallus, Zajčevi dani, Riječke ljetne noći, Dubrovačke ljetne igre…
2007. postaje šef-dirigent orkestra Opere u Rijeci.
Od 2007-2014. bila je intendantica HNK Ivan pl. Zajc, Rijeka.

Nastupala sa Simfonijskim orkestrom Akademije za glasbo, Simfoničarima RTV Slovenije, Slovenskom filharmonijom, Komornim orkestrom Camerata Iabacensis, Orkestrom mladih Alpe -Adria, Simfonijskim orkestrom države Meksiko (Orquesta Sinfonica del Estado de Mexico), Komornim orkestrom iz Catanie, Orkestrom riječke Opere, Orkestrom ljubljanske Opere, Komornim orkestrom Padove i Veneta (Orchestra da Camera di Padova e del Veneto), Udinskom filharmonijom ( Orch. filarmonica di Udine), Orkestrom gradskog teatra iz Giessena, Orkestrom Sinfonica Siciliana iz Palerma, Orkestrom državnog Univerziteta Meksika (Orquesta filarmonica de la UNAM), Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Orkestrom Milano Classica, Makedonskom filharmonijom, Simfoničarima HRT-a, Orkestrom Teatra Carlo Felice, Genova, Orkestrom grčkog nacionalnog kazališta, Atena, Orkestrom Teatro filarmonico, Verona…

OZREN PROHIĆ, režiser

Rođen je 1968. u Zagrebu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju, diplomirao kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti, te književnost na Filozofskom fakultetu na kojem je i magistrirao temom o Miroslavu Krleži.
Dramske predstave radio je u gotovo svim kazalištima u Hrvatskoj, te u Sarajevu na scenama SARTR-a, Kamernog teatra ’55 i Narodnog pozorišta.
Opere je režirao u svim opernim kućama u Hrvatskoj, kao i na scenama Sarajeva, Novog Sada, Rige i Koblenza.
U Narodnom pozorištu Sarajevo režirao je Nathana mudrog G. E. Lessinga, Ptičice
F. Šovagovića, Asku i vuka A. Horozića, Figarov pir W. A. Mozarta, Seviljskog berberina G. Rossinija i Nikolu Šubića Zrinjskog I. pl. Zajca.
Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja.
Redovni je profesor na Odsjeku za kazališnu režiju i radiofoniju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
Zmaj od Bosne A. Horozića peta je Prohićeva režija operne praizvedbe.