Vragolasta djevojka Balet

LOUIS-JOSEPH-FERDINAND HÉROLD, kompozitor
(1791, Pariz – 1833, Pariz )

Bio je kompozitor alzaškog porijekla. Školovao se kod svoga oca Francoise Josepha Hérolda, a 1806. je upisao Konzervatorij u Parizu gdje su mu profesori bili Adam, Kreutzer, Catel i Méhul. Pobijedio je na takmičenju Prix de Rome i na kratko vrijeme se preselio u Italiju. Napuljska izvedba njegove prve opere La gioventù di Enrico quinto (Mladost Jindriha petog) bila je toplo primljena. Po povratku u Pariz svirao je na čembalu u Théâtre-Italien, gdje je kasnije postao dirigent hora. Bio je vješt pijanista. Kompozitor Boieldieu sarađivao je 1816. sa Héroldom na operi Charles de France ou Amour et Gloire (Karlo Francuski). Veliki uspijeh postigao je operom Les Rosières (Ruže) 1817. Zatim slijedi manje uspješna opera

La Clochette ou le Diable page (Zvono) 1817. Opera Zampa ili Mramorna nevjesta (1831) nije izvođena mnogo puta, ali mu je donijela najviše priznanja. Osim dvadesetak opera Hérold je komponovao i dvije simfonije, četiri klavirska koncerta, komornu muziku i muziku za balete. Pred smrt je izjavio: “Po prvi put sam počeo shvatati publiku”. Od njegovih djela za balet, publiku najviše oduševljava Vragolasta djevojka (La Fille mal gardée).

PETER LUDWIG HERTEL, kompozitor
(1817, Berlin – 1899, Berlin)

Školovao se u Berlinu kod Rietza, Schneidera i Marxa. Radio kao dirigent i kompozitor u Kraljevskoj operi u Berlinu. Dirigovao je skoro svim izvedbama svojih djela. Komponovao muziku za mnoge balete za koje je koreografiju uradio Paul Taglioni. Muziku za balet Vragolasta djevojka komponovao je 1864. pod nazivom Das schlecht bewachte Mädchen (Loše čuvana djevojka) takođe u koreografiji Paula Taglionija, a prema libretu Jeana Daubervala. Djelo je doživjelo veliki uspjeh i zadržalo se na repertoaru niz godina.

Priča puna topline, dobrote i ljubavi…

Zahvaljujući melodičnosti i plesnoj inspirativnosti muzike prema kojoj je koreografiran, balet Vragolasta djevojka je odmah, kao i u istoriji svoga postojanja, požnjeo veliki uspjeh na svim scenama svijeta. Izvanredna priča, puna topline, dobrote i ljubavi, simbol epohe i stila u kome je nastala (muzika za Vragolastu djevojku kompozitora F. Hérolda prvi put je izvedena 27. 11. 1828., a muzika P. L. Hertela 7. 11. 1864.), bila je idealna inspiracija romantizmu u baletskoj umjetnosti.

Vragolasta djevojka je nadživjela i svoju epohu i svoje tvorce, a i stil koji je nekada vladao u baletskoj umjetnosti. Vragolasta je, uz samo još jedan, ili u najboljem slučaju dva baleta, u baletskoj klasici ostala zabilježena kao pojam vrednovanja za najviše domete jedne balerine ili plesača. Vragolastu sam postavila na repertoar Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, zato što profesionalnom baletu kakvog ima Sarajevo i BiH danas treba postojano očuvanje tradicije klasičnog baleta, to jest, podsjetnik na akademizam.

Koreograf Vasiliy Medvedev, znalac autorske originalnosti, uradio je svoju rusku koncepciju baleta, kreirajući virtuoznu i tehnički veoma egzaktnu zadaću za naš Balet.

Balet NPS ima nekoliko izvanrednih igrača, ne malih tehničkih sposobnosti. Naravno, vremenom smo rasli i stvarali značajan repertoar, a napredovat ćemo i dalje u svim projektima koji su pred nama.

U Vragolastoj djevojci sve je podjednako važno: estetika – postigli smo je, igračka tehnika – svaki dan se trudimo, mogućnost glumačke transformacije – imamo je.

Ovaj balet je žanrovski, balet-komedija. Znam da će privući mnoge poštovaoce baleta i tome se radujem. Radujem se, zato što u glavnim ulogama debituju umjetnice i umjetnici koji pišu svoju i našu istoriju baleta i pozorišta. Radujem se, zato što u predstavi učestvuju djeca baletskih škola. Sa nama je i orkestar Sarajevske filharmonije, kojim diriguje Samra Gulamović. Treba odati priznanje njenom umjetničkom talentu i saradnji.

Nesumnjivo je da u sklopu priprema za svaku premijeru uvijek ima po nekoliko teških dana. No to je iza nas. Kreativni napor svih umjetnika, i onih koji čine predstavu čarolijom, potvrđuje ovu Vragolastu djevojku premijerom koju bi morali pamtiti.

umjetnička direktorica Baleta
Edina Papo

 VASILIJ MEDVEDEV, koreograf

Rođen 1957. u Rusiji. Školovao se u Lenjingradskoj baletskoj školi Vaganova (sadašnja Akademija ruskog baleta) u klasi poznatih pedagoga Dudinskaje, Sergejeva, Seljuckog, a zatim se školovao na Konzervatoriju Rimski Korsakov gdje je diplomirao koreografiju i balet-majstorstvo.

Karijeru počeo u teatru Musorgski ulogama u baletima Krcko Oraščić i Coppelia. Prvak teatra Vanemuine u Estoniji postao je 1981., gdje je kao plesač osvojio mnoga priznanja i nagrade. Kao prvak baleta ostvario uloge Alberta (Giselle), Fabia (Satanella), Princa (Krcko Oraščić), Franza (Coppelia), Jamesa (Les Sylphides), Princa Salamandera (Princ u Pagodi).

Od 1989. sarađuje kao plesač i koreograf sa mnogim teatrima i kompanijama baleta u Rusiji i inostranstvu. Gostovao u Ukrajini, Bjelorusiji, Republici Češkoj, SAD-u, Italiji, Estoniji, Litvaniji, Argentini.

Danas je profesor na Akademiji ruskog baleta Vaganova na Katedri koreografije. Od 2003. godine umjetnički je direktor Dance Open Ballet Festivala i baletskog takmičenja u St. Petersburgu.

Značajne koreografije: Onjegin (Prag, SAD – Santa Fe), Dama sa kamelijama, Saloma, Romeo i Julija, Vragolasta djevojka, Le Corsaire.

U Sarajevu je postavio balete Vragolasta djevojka (Hérold-Hertel), Labudovo jezero (Čajkovski), Pepeljuga (Strauss II).

Od 2007. član je međunarodnog savjeta za ples International Dance Council CID-UNESCO. Za balet Onjegin nagrađen je Certifikatom internacionalnog fonda za očuvanje Puškinovog djela, za postignuće u baletskoj umjetnosti, kulturni doprinos i promociju humane ideje i ideala Aleksandra Sergejeviča Puškina.

Medvedev je gost mnogih velikih baletnih pozorišta u Evropi, Americi, Kanadi, Japanu, Južnoj Koreji, Latinskoj Americi i Južnoj Africi. Baletna premijera Krcko Oraščić u Staatsballettu Berlin (2013) dio je kontinuiranog uspjeha ovog koreografa.

SAMRA GULAMOVIĆ, dirigentica

Rođena je u Sarajevu, gdje se i školovala.
Nakon završene Osnovne i Srednje muzičke škole upisuje Muzičku akademiju, Odsjek za kompoziciju i dirigovanje u klasi red. prof. Teodora Romanića. Još kao student (1995-1997) radila je kao dirigent Operskog hora Narodnog pozorišta Sarajevo.

Godine 1995. počinje raditi kao umjetnički rukovodilac sarajevskog vokalnog okteta Preporod sa kojim predstavlja bosanskohercegovačko kulturno stvaralaštvo širom Bosne i Hercegovine, u Austriji, Njemačkoj, Turskoj i Maroku. U Francuskoj 1997. pohađa seminar za dirigente i tada, po prvi put van Bosne i Hercegovine, održava koncerte sa Internacionalnim simfonijskim orkestrom A.I.D.I.M.O.S. u Bazelu (Švicarska) i 1999. godine u Lionu (Francuska).

Osnivač je ženskog vokalnog ansambla Allegro sa kojim postiže veliki uspjeh i osvaja mnogobrojne nagrade na internacionalnim takmičenjima i festivalima.

Godine 1998. održala je javni diplomski koncert sa orkestrom Sarajevske filharmonije. Po završetku Muzičke akademije počinje sa radom kao asistent-dirigent u Sarajevskoj filharmoniji, a 2008. godine završava postdiplomski studij u klasi red. prof. Julija Marića i stiče zvanje magistra dirigovanja.

Časopis Žena 21 je Samru Gulamović proglasio najuspješnijom ženom iz oblasti umjetnosti u 2001. godini. Dobitnica je nagrade Sloboda (2008), koju dodjeljuje Centar za mir Sarajevo za doprinos humanizmu, borbi za ljudska prava i slobodu u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu.

Do sada bilježi brojne nastupe sa orkestrom Sarajevske filharmonije u Bosni i Hercegovini, kao i koncerte u Zagrebu (Hrvatska), Ljubljani (Slovenija), Potenzi (Italija), Istanbulu, Eskisehiru (Turska). Njen repertoar dirigovanja uključuje i baletske predstave poput Dame s kamelijama, Coppelije i drugih.

Od 2008. godine obavlja funkciju direktora Sarajevske filharmonije.

Vragolasta djevojka / La fille mal gardée

Prva verzija baleta La Fille mal gardée / Vragolasta djevojka izvedena je 1. jula 1789. u Grand Théâtreu u Bordeauxu u koreografiji Jeana Daubervala (1742-1806), prema njegovom libretu i muzičkoj podlozi od 55 prilagođenih popularnih francuskih narodnih pjesama nepoznatih autora, koje se danas čuvaju u Gradskoj biblioteci u Bordeauxu u obliku petnaest orkestralnih dijelova.

Balet je izveden pod nazivom Le Ballet de la paille, ou ll n’est Qu’un pas du mal au bien (Slamnati balet ili Samo je jedan korak od zla do dobra). Naslov Vragolasta djevojka počeo se koristiti od 1791. godine, kada je izveden u Kraljevskom pozorištu Pantheon u Londonu. Balet se prikazivao na scenama Beča, Liona, Napulja, Marseja, a na parišku scenu prvi put je postavljen 1828. u muzičkoj verziji kompozitora Ferdinanda Hérolda (1791-1833).

Peter Ludwig Hertel je ovo djelo komponovao 1864. pod nazivom Das schlecht bewachte Mädchen (Loše čuvana djevojka), za izvedbu Paula Taglionija upriličenu u Dvorskoj operi u Berlinu. Istu muzičku podlogu iskoristili su i Marius Petipa i Lev Ivanov za svoju verziju, koju je 1885. izveo Ruski carski balet. Skraćenu verziju Vragolaste djevojke izvela je legendarna Anna Pavlova sa vlastitim ansamblom, na svojoj svjetskoj premijeri 1912. godine.

Balet Vragolasta djevojka na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U Narodnom pozorištu Sarajevo La Fille mal gardée izvođena je pod nazivima Uzaludna predostrožnost i Vragolasta djevojka.

27. 5. 1972. Uzaludna predostrožnost 25. 11. 2004. Vragolasta djevojka