Tvrtko, kralj bosanski
Ammar Jažić

Tvrtko, kralj bosanski Opera

Autor libreta: Muamer Kodrić; dirigent: Josip Šego
O predstavi

O libretu

Libreto za operu Tvrtko, kralj bosanski rađen je po motivima romana Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, kojim se, kako sam autor kaže, „odaje počast zlatnom dobu bosanske povijesti i prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću“. I ovaj libreto pisan je s istim motivima, a kazivanje o prvom bosanskom kralju muzičko-scenskim jezikom opere nastoji dočarati osobitost društveno-političkih prilika u kojima Tvrtko od mladog bana, koji je izložen ozbiljnim pritiscima moćnih susjeda i urotama lokalnih vlastelina, izrasta u prvog bosanskog kralja i najjačeg vladara bosanskog srednjovjekovlja.

Taj uspon, međutim, obilježen je motivima iz Tvrtkovog života koji nisu u prvom planu historiografije: Tvrtkovom ljubavnom dramom, odnosno odustajanjem od nevjenčane supruge Grubače i ženidbom bugarskom princezom Dorotejom, te njegovim doživljajem stanovnika svih okolnih slavenskih prostora svojim srodnicima koji uvijek mogu računati na njegovu pomoć i zaštitu. A kako se putevi umjetnosti otvaraju upravo na marginama historiografije, i ovaj libreto predstavlja pokušaj da se Tvrtka I Kotromanića dočara baveći se njegovim ličnim dramama i stavovima, koji itekako mogu biti razumljivi i više od šest stoljeća kasnije.

                                                                                                    Muamer Kodrić, pisac libreta

Riječ kompozitora

 

Kao tzv. nacionalna opera, opera Tvrtko, kralj bosanski specifična je opera i opera nastala u specifičnim okolnostima onda kada je riječ o muzičkom stvaralaštvu, kao i onda kada je riječ o historiji srednjovjekovne Bosne.

Naime, s jedne strane, živimo u kontekstu u kojem je umjetnička muzika, a posebno opera, davno došla do svojih vrhunaca na evropskoj i svjetskoj razini, a sad, skoro 200 godina nakon toga, zapada u stanje dekadencije, pretvarajući se u nešto posve drugo. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini operno stvaralaštvo još uvijek je na početku i tek traži svoje mjesto u našoj umjetničkoj muzičkoj praksi te kulturi i društvu općenito, posebno u slučaju tzv. nacionalne opere.

Slično je, s druge strane, i onda kad je riječ o srednjovjekovnoj prošlosti. U drugim sredinama interes za srednjovjekovlje u različitim sferama umjetnosti i kulture također je davno dosegao svoje vrhunce, dok se kod nas srednjovjekovna historija tek cjelovitije otkriva, naročito u smislu njene važnosti u savremenosti.

U takvim okolnostima, opera Tvrtko, kralj bosanski nastala je, na neki način, između različitih krajnosti – kao nastojanje da i naša muzička umjetnička praksa ostvari ono što je davno ostvareno u drugim sredinama, ali da istovremeno takvo što ne bude suštinski zakašnjelo i anahrono.

Trebalo je, dakle, premostiti vrijeme i ostvariti djelo klasične nacionalne opere, ali i djelo koje neposredno korespondira i sa savremenim muzičkim, kulturnim i društvenim trenutkom.

Pored ovih izazova, tema opere Tvrtko, kralj bosanski zahtijevala je predstavljanje osobenog, ali i izrazito dugog historijskog perioda, koji se kroz libreto morao povezati u koherentnu cjelinu koja prikazuje život Tvrtka I Kotromanića, najprije kao bosanskog bana, a zatim kao prvog bosanskog kralja. Uz ovo, trebalo je predstaviti i njegovu intimu, lična životna pitanja, izazove i iskušenja, odluke, mudrost upravljanja i sl., ali neizostavno i društveni okvir Bosne Tvrtkovog doba te, u konačnici, kroza sve to ostvariti odraz same teme u našoj sadašnjosti. Sve je to bilo moguće jedino kroz formu „grand opere“, koja u svom obraćanju publici koristi veliki orkestarski sastav, balet, hor i veliki broj uloga, a koje u ovom slučaju predstavljaju najvećim dijelom stvarne ličnosti iz historije srednjovjekovne Bosne.

U skladu s onim što je moj vlastiti umjetnički senzibilitet te moje razumijevanje umjetničke muzike i kompozicije, a naročito opere, sasvim prirodno nametnuo mi se „vagnerovski“ tip opere, koja je u procesu umjetničke kreacije dobila obilježja „muzičke drame“ u kojoj se stalnim oživljavanjem, vezivanjem i tkanjem muzičkog materijala povezuju likovi i radnja, odnosno cjelina teme koja se predstavlja. Tekstualni predlošci za operu bili su roman Ljetopis o kralju Tvrtku Jasmina Imamovića i libreto pjesnika Muamera Kodrića.

Na kraju, izuzetno mi je bitno istaći da mi je bila čast biti sudionikom vremena, a posebno to što sam imao priliku da komponujem nacionalnu operu svoje domovine.

Lično mi je temeljno važno naglasiti da operu Tvrtko, kralj bosanski, kao jedinstveno djelo u mom dosadašnjem kompozitorskom opusu, ali i u historiji umjetničke muzike u Bosni i Hercegovini, posvećujem svom rahmetli ocu – Faruku Jažiću, iz svoje vječne sinovske ljubavi i sa željom da njemu u spomen i čast ovo djelo ostane da živi i traje.

                                                                                                        Ammar Jažić, kompozitor

PRAIZVEDBA

AUTORSKI TIM

Kompozitor: Ammar Jažić
libreto napisao:  Muamer Kodrić
/prema romanu Jasmina Imamovića "Ljetopis o kralju Tvrtku"/
Dirigent: Josip Šego
Reditelj: Dražen Sirišćević

Koreografkinja: Mojca Majcen
Scenograf: Slaven Raos
Kostimograf: Mladen Radovniković
Fotograf: Velija Hasanbegović
Dizajn svjetla: Moamer Šaković
Video dizajn: Dino Hujić
Šef hora: Danijel Žontar
Asistentica dirigenta i kompozitora: Aida Jažić
Modistica: Mirzada Kobilić
Asistent režije – inspicijent: Gordan Simić
Asistent koreografkinje: Luka Ostrež
Korepetitori: Aida Mušanović–Arsić i Bakir Samaradžić
Kooridnator statista: Haris Čolpa
Suflerka: Aida Džebo
Titlovi: Alek Isaković

LICA / CAST

Tvrtko I, kralj bosanski Ivan Šarić
Grubača, Tvrtkova nevjenčana supruga Amila Ravkić / Adelisa Saračević
Kneginja Jelena, Tvrtkova majka Katarina Kikić-Marić
Hotjan, Tvrtkov savjetnik Siniša Hapač / Erol Ramadanaović
Doroteja, kraljica bosanska Hana Salihović
Vuk Dabišić, plemić, zavjerenik protiv Tvrtka Ileš Bečei
Did bosanski, poglavar Crkve bosanske Ivica Šarić
Vuk (Vlk), Tvrtkov brat Amir Saračević
Vlatko Hranić, bosanski vitez i velikaš Denis Isaković
Hrabren, pristav Jasmin Bašić
Elizabeta, kraljica ugarska Dajana Šegvić
Mletački izaslanik Josip Katavić
Dalmatinski izaslanik Siniša Markanović
Nicolo Ermin Ašćerić
Abdulaziz Nedim Bašić
Lazarov glasnik Edin Daši
Ugarski glasnik Dragan Pavlović
Vladislav Dabišić, brat Vuka Dabišića Haris Bidžan
Djeca Danin Bećar, Mila Orman, Nidal Bećar
Pratnja mletačkih i dalmatinskih izaslanika Haris Čolpa, Faris Halimić, Sanjin Adilović, Nihad Granov

Hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo
Balet Narodnog pozorišta Sarajevo
Sarajevska filharmonija

Predstava se radi u koprodukciji sa Bošnjačkom zajednicom kulture
Opera realizovana pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denisa Bećirovića i premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića, te generalnim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i ministra Kenana Magode

GENERALNI POKROVITELJ PROJEKTA: BH TELECOM

Kalendar izvedbi

Galerija

gallery gallery gallery gallery gallery gallery gallery
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
Kupovina ulaznica
NPS

Newsletter

Prijava korupcije i nepravilnosti u radu