Palčica PNKA Balet

SADRŽAJ

Rođena iz zrna ječma, koji je darivala vještica siromašnoj ali dobroj ženi, Palčica je bila nježna i dražesna djevojčica. Nije bila veća od palca, te stoga dobi ime Palčica. Spavala je u orahovoj ljusci, ružina latica služila joj je kao pokrivač.

Plesala je po cijeli dan. Gospođa Žaba kada je spazila, poželjela je da Palčica bude žena njenom sinu Žapcu i tako je ukrala. U potoku je raslo mnogo lokvanja, pa žaba spusti Palčicu. Jedan divan bijeli leptir, odavno je kružio oko Palčice neizmjerno očaran njome. Ali Palčicu je ponovo ukrao Gundelj koji je uhvatio u letu i odnio. Malo potom stigoše im u posjetu i drugi gundelji kojima se Palčica nije dopala.
Zgražavali su se: “Pa ona ima samo dvije noge. Baš je ružna!”

Ponovo je Palčica ostala sama, cijelo ljeto, jesen. Nastupi zima duga i hladna. Gospođa Mišica je pronašla Palčicu. Palčica je bila prošena. Ovoga puta od gospodina Krtice. Gospodin Krtica je bio bogat, u plišanom dugom kaputu. Da je pristala, ostala bi da živi u njegovoj kućici ispod zemlje.

Palčica je u mraku pronašla promrzlu i izgladnjelu lastu koju je njegovala cijelu zimu. A kada stiže proljeće i sunce ogrija zemlju Lastavica odleti. Osta Palčica sama, tužno pozdravljajući sunce. Pomoć je stigla baš od Laste koja je nije zaboravila. Leteći na krilima Laste, stigle su u zemlju cvijeća. Ovdje je srela Princa, koji je stavio zlatnu krunicu na njenu glavu i krila na leđa.

Dobila je najljepši poklon, novo ime – Maja.

O FESTIVALU

Narodno pozorište Sarajevo i ove godine nastavlja u proljetnim i ljetnim mjesecima sa multimedijalnim programom "Kultura na ulice". Ovom programskom platformom želimo na drugačiji način građanima ponuditi pregled teatarske, plesne, muzičke i likovne izvedbene scene, koju stvaraju umjetnici Narodnog pozorišta Sarajevo kao i nezavisne art skupine i pojedinci čije zanimanje za originalne, eksperimentalne i istraživačke modele umjetničkog izraza proizvodi univerzalne egzistencijalističke predstave i performanse, čije se estetike i poetike međusobno uspoređuju i nadograđuju uspostavljajući tako nove izvedbene stilove i kriterije.

Time će Narodno pozorište Sarajevo potvrditi koliko je važno danas njegovati status institucionalne kulture kao društveno angažiranog i osviještenog faktora zagovaranja načela jednakosti, ravnopravnosti i slobode koji se izražava i alternativnim komunikacijskim strategijama, zatim obraća najširem gledateljstvu. Mi vjerujemo da pozorište mora promišljati značaj i ulogu publike u nastanku umjetničkog djela te razvijati sve socijalne elemente koji će preispitati konvencionalizirane umjetničke proizvode, odnosno sadržaje koji se izlažu javnosti. Naša iskustva iz prošle godine potvrđuju koliko smo imali uspješan feedback sarajevske publike, što nas obavezuje da i ove godine to potvrdimo svojim kvalitetnim programom.

Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo