Hedda Gabler
Henrik Ibsen

Hedda Gabler Drama

Režija: Nermin Hamzagić
O predstavi

Uvodna riječ

Jedna od najznačajnijih Ibsenovih drama ponovo će biti postavljena na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo nakon gotovo 59 godina (20. 9. 1964). Iako je riječ o vanvremenskom djelu i jednom od najproslavljenijih Ibsenovih komada, Hedda Gabler ipak je rijetko postavljana u bosanskohercegovačkim pozorištima. Šta je tome razlog, teško je pronaći odgovor.

Hedda Gabler nastaje 1890. godine i spada među Ibsenove komade iz simbolističke faze. Posljednja je drama koju je napisao u svom 27 godina dugačkom egzilu, prije nego što će se 1891. napokon vratiti nazad u Norvešku, gdje će napisati još četiri drame.

U svojoj simbolističkoj fazi, Ibsen istražuje duboke psihološke konflikte pojedinca i nemogućnost razrješenja sukoba između njegove stvarnosti i ideala. U tom pogledu, čini se da je Hedda Gabler jedan od najintimnijih Ibsenovih komada.

Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući Heddu Gabler, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri  potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa. Porodica kao nukleus društva, postaje poligonom sukoba nesretnih ljudi, čijim životima dominira ispraznost, otuđenost i nerazumijevanje. U takav svijet, on spušta junakinju čije biće odbija da se pomiri sa onim što je okružuje i čija je tragička pogreška upravo to što je pokušala. U savremenom svijetu, Ibsenova drama ne gubi na aktuelnosti. U najekstremnijem procvatu  divljeg kapitalizma, ona je možda aktuelnija nego ikada prije.  Heddu Gabler oblikuje želja za negativnom slobodom – slobodom bez odgovornosti. Njena destrukcija odbrambeni je impuls osobe inhibirane i onemogućene da svoje želje pomiri sa stvarnošću. Zato je ova drama univerzalna, uvijek inspirativna i vrijedna gledanja. Ona je ogledalo koje otkriva tamne strane naše prirode, te  nas provocira da se suočimo sa sobom i preispitamo svoje želje i vrijednosti. Zbog toga, čini se, preziremo djelo i protagonisticu, jer vrlo surovo i ogoljeno prepoznajemo napad na usvojene principe oko kojih gradimo vlastite živote, gušeći i potiskujući u sebi sve ono što se u tu normu ne uklapa.

Govoreći kroz lik Hedde Gabler, Ibsen zapravo govori o pitanjima koja ga muče kao pisca. Lijepo, dostojanstveno i vječno kao ideali kojima teži, spram ispraznosti buržujskog života i poštivanja društvene norme, čine da i pisac i lik zauzimaju poziciju cinika svjesnog problema, ali bez mogućnosti da se s njim pomire.

Ne bi bilo čudno da je upravo to razlog zašto Heddu Gabler ne gledamo često u našim pozorištima. Možda se prosto bojimo šta možemo vidjeti u tom ogledalu.

Nermin Hamzagić i Asja Krsmanović

 

Nermin Hamzagić, reditelj

Nermin Hamzagić  rođen je 1986. Diplomirao je režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje trenutno radi kao asistent na predmetu Režija.

Svoju prvu profesionalnu predstavu Kopenhagen (2008) autora Michaela Frayna, režirao je u produkciji East West Centra iz Sarajeva. U produkciji iste kuće režirao je dokumentarni film Dreamers (2009), koji je uvršten u zvaničnu selekciju dokumentarnog programa 15. Sarajevo film festivala i Festivala dokumentarnog filma Jihlava. Režirao je predstavu Ulica divljih kestenova autora Danila Kiša u koprodukciji sa Međunarodnim festivalom MESS (2011). Godine 2012. režira predstavu Strah i bijeda Trećeg rajha – 99 %, u produkciji Sarajevskog ratnog teatra, koja je uvrštena u zvanični program Future MESS, 52. međunarodnog teatarskog festivala MESS. U Narodnom pozorištu Sarajevo, režirao je 2013.  predstavu Tartuffe, Molierea. U koprodukciji MESS Teatra, Narodnog pozorišta Sarajevo i East West Centra Sarajevo, režirao je predstavu Pobunjenik M. K. (2014) – dramatizaciju novele Michael Kohlhaas Heinricha von Kleista. U produkciji teatarskog festivala MESS, Arthuba i Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, postavlja performans Atlete srca (2016). Teatarski performans Welcome (2017), nastao u koprodukciji kuće Kontakt i MESS-a, osvojio je čak tri nagrade na Internacionalnom teatarskom festivalu MESS: Nagradu publike, Specijalno priznanje žirija i Specijalnu nagradu za upotrebu zvuka/muzike u predstavi.

U produkciji SCCA/Pro.ba režirao je kratki igrani film Kalo (2014), koji je na 21. Sarajevo film festivalu 2015. nagrađen Specijalnom nagradom žirja, kao i dokumentarni film Soul Train (2014) i kratki film Intervju (2017). Njegov debitantski film Pun mjesec (2019), u produkciji SCCA/Pro.ba, nominovan je za nagradu Europske filmske akademije u kategoriji European Discovery – Prixi Fipresci 2020, te osvojio nagradu Ekumenskog žirija na Cottbus film festivalu, gdje je premijerno i prikazan.

Od 2018. član je Umjetničkog savjeta Internacionalnog teatarskog festivala MESS, a od 2020. član Upravnog odbora Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine.

Asja Krsmanović, dramaturginja

Rođena je 1988. godine u Sarajevu. Diplomirala je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za dramaturgiju. Trenutno završava master studij na istom odsjeku.

Kao dramaturginja potpisuje predstave: Strah i bijeda III Reicha – 99%, B. Brecht, režija: Nermin Hamzagić, SARTR (2012); Tartuffe, J. B. P. Moliere, režija: Nermin Hamzagić, Narodno pozorište, Sarajevo (2013); Pobunjenik M. K., prema motivima novele Michael Kohlhaas Heinricha von Kleista, režija: Nermin Hamzagić, Narodno pozorište Sarajevo (2014); Welcome, režija: Nermin Hamzagić, Kontakt i MESS (2017); Balkanski rekvijem, D. Basha, A. Imširević, A. Bašović,  režija: Stevan Bodroža, Hundsturm teatar Beč i Bosansko narodno pozorište Zenica (2014);  Svakog trena mislim na te, zemljo moja, A. Imširević, N. Antulov, T. Bijelić, režija: Stevan Bodroža, Bosansko narodno pozorište Zenica (2015);  Sanjska služba, reditelj i koreograf: Željko Božić, Cankarjev Dom, Ljubljana (2016); Ljudožderka, ili kako sam ubila svoju porodicu Lejla Kalamujić, režija: Lajla Kaikčija, Bosansko narodno pozorište Zenica (2019); Bajka o bajkama, Jasmina Stanković Amadei, režija: Sanin Milavić, Pozorište mladih Sarajevo (2020).

Od 2011. godine do danas radi kao koordinatorica, a zatim menadžerica Takmičarskog igranog, Takmičarskog kratkog i programa U fokusu, Sarajevo Film Festivala, a od 2017. godine radi selekciju i vodi Takmičarski program – Studentski film.

Scenaristica je kratkog igranog filma Kalo, u režiji Nermina Hamzagića, SCCA/Pro.ba (2014), rediteljica i scenaristica kratkog filma Kraj dana (2017).

Jedna je od pokretačica i prva selektorica Festivala srednjoškolskog teatra Juventafest. Članica je balkanske mreže za prevođenje dramskih tekstova EURODRAM. Od 2018. članica je Umjetničkog savjeta Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

NAGRADE:

41. POZORIŠNE/KAZALIŠNE IGRE BIH U JAJCU
-Nagrade za najbolja glumačka ostvarenja - Aldin Omerović i Jasna Diklić

 

drama u četiri čina

Autorski tim

Režija: Nermin Hamzagić

Dramaturginja i adaptacija: Asja Krsmanović
Kostimografija: Irma Saje i Vanja Ciraj-Džudža
Scenski pokret: Thomas Steyaert
Dizajn svjetla: Moamer Šaković
Dizajn zvuka: Mmo Lađević
Asistent scenografije: Omar Šelo
Asistentica produkcije: Kristina Jeličanin
Fotografija:  Velija Hasanbegović
Inspicijent Mustafa Zrnić
Suflerka: Esmeralda Abdijević

Lica / Cast

Hedda Gabler Mona Muratović
Jørgen Tesman Aldin Omerović
Juliane Tesman Jasna Diklić
Thea Elvsted Belma Salkunić
Advokat Brack Vedran Đekić
Ejlert Løvborg Ermin Sijamija

Koprodukcija: Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS

Kalendar izvedbi

Galerija

gallery gallery gallery gallery gallery gallery gallery
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
NPS

Newsletter