Čarobna frula Opera

JOSIP ŠEGO, dirigent

Rođen je 1974. u Sarajevu. Studij dirigiranja upisao na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u klasi prof. Igora Gjadrova, a diplomirao u klasi prof. Vjekoslava Šuteja, 2000. godine. Tokom studija nagrađen je Dekanovom nagradom za izvedbu opere The Medium Gian Carla Menottija, a cijelom projektu dodijeljena je Rektorova nagrada.

Od 2000. godine angažiran je kao korepetitor u Operi HNK u Zagrebu, a 2005. unaprijeđen je u dirigenta. Pored dirigiranja predstavama redovnog opernog repertoara, među kojima je i nekoliko obnova, Josip Šego je u Operi HNK u Zagrebu postavio i čeitri premijere – Bastien i Bastienne (2006), La Bohème (2009), Operni cabaret (2013) i Don Pasqualea (2017). Do danas na repertoaru ima preko 30 opernih naslova.

Nastupao je i sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim zborom i orkestrom HRT-a, Sarajevskom filharmonijom, Skopskom filharmonijom, Orkestrom HNK Ivana pl. Zajca, Hrvatskim komornim orkestrom, Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske, Karlovačkim komornim orkestrom, te brojnim amaterskim i profesionalnim zborovima u Zagrebu.

Od 2000. do 2005. bio je dirigent mješovitog zbora Collegium pro musica sacra, s kojim je ostvario više zapaženih nastupa i gostovanja.

U Narodnom pozorištu Sarajevo dirigirao je premijerom Seviljskog brijača, Rossinija (2006).

MUHAMED HRUSTANOVIĆ, reditelj

Rođen je 1992. godine u Zenici. Srednju muzičku školu, teoretski smjer i solo pjevanje završio je u Zenici, a instrumentalni smjer -Viola u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu. Nakon završene srednje škole upisuje Muzičku akademiju u Sarajevu, a školovanje nastavlja u oblasti režije muzičkog teatra (opera, opereta i mjuzikl) na Univerzitetu za Muziku i dramske umjetnosti u Beču. Do sada je kao reditelj, asistent režije i horski pjevač najčešće radio u Austriji. Iza sebe ima preko 35 operskih premijera. U Sarajevu je posljednji put prikazana njegova režija šaljivog intermeca Pimpinone, koprodukcijski projekt Univerziteta za muziku i dramske umjetnosti Beč i Muzičke akademije u Sarajevu. Kao asistent režije imao je mogućnost sarađivati i učiti od najboljih svjetskih operskih reditelja kao što su: Peter Konwitschny, Claus Guth, Torsten Fischer, Tatjana Gürbaca, Christof Loy i dr. Radio je na nekoliko ljetnih festivala poput Salzburger Festspiele i Tiroler Festspiele Erl.

HANNA SOPHIE STEJSKAL, scenografkinja i kostimografkinja

Studij scenografije i kostimografije završila je na Univerzitetu za umjetnost u Grazu. Svoj umjetnički izraz pronašla je kako u operi (kreirajući scenografije i kostimografije na nekoliko pozorišnih scena u Beču i Grazu), tako i u filmu. Kod publike je poznata po svom apstraktnom umjetničkom izrazu popraćenom dubokom psiho-fizičkom analizom likova. Njene scenografije su u službi libreta i muzike, do posljednjeg detalja, i u fuziji sa radnjom, pa se može reći da čine jednu od uloga opere. Sa rediteljem Hrustanovićem je do sada radila na više projekata, a posljednji je bio Donizettijeva Maria Stuarda.

Riječ reditelja

Kao obavezna operska literatura, a pogotovo u teatrima njemačkog govornog područja, ističe se jedno posebno djelo komponovano od strane fenomena umjetničke muzike – Wolfganga Amadeusa Mozarta. „Čarobna frula“, opera namijenjena svim generacijama, naći će se ponovo na repertoaru Opere Narodnog pozorišta Sarajevo nakon skoro 60 godina.

Mozart je bio revolucionar. U svoje opere vješto je šifrirao poruke i pouke koje su imale snagu da mijenjaju svijest gledalaca. Na prvi pogled opera zapostavlja žene, društvo ih izoluje od vodećih položaja, posmatra kao manje bitna bića. Međutim, pažljivo oko shvati da sve prepreke postavljene pred muškarca nije moguće savladati bez vodeće ruke žene! Da li je muški istovremeno i „jači“ spol? Ova opera briše sve konzervativne linije ražmišljanja, te pokazuje da u biti vlast bez žena nije moguća. Takođe, primjetna je kritika društva i društvenog poretka, te generalno kritika ljudske vrste koja često zaboravlja da je svaka individua prvenstveno „čovjek“ i u skladu sa time bi se trebali ophoditi jedni prema drugima. Uzajamno poštovanje, bez površinskih protokola i tradicija, je temelj suživota na planeti Zemlji. U „Čarobnoj fruli“ se brišu granice između dobrog i lošeg, svaki čovjek ima dva lica koja, ovisno o situaciji, dolaze na vidjelo. Ova opera je i ljubavna priča dvoje djece koji tokom dramske radnje „odrastaju“ i postaju zreli kako bi na kraju bili u mogućnosti isključivo u zajedništvu preuzeti moć nad dobrim, te vladati pravedno, vođeni ljubavlju.

Moj režijski jezik sveden je na prirodni i logični slijed događaja. Pokušavam otvoriti sva vrata i time ostaviti mogućnost publici da sama primijeti, procijeni i odvaga svaki pokret i gest, i tako na kraju stvori ličnu sliku o ovom djelu. Zajedno sa izuzetnim ansamblom, čiji je kvalitet, bez ikakvih dvojbi, u istom rangu sa ansamblima svjetskih opernih kuća, pokušavam vam prikazati „Čarobnu frulu“ u punom sjaju, upravo onako kako su je kompozitor Mozart i libretista Schikaneder zamislili, samo kroz praktičnu i minimalističku scenografiju, apstraktne kostime koji su izvan svih vremenskih granica, te radnju prilagođenu današnjim vizijama i pogledima na stvarnost.  Tokom dva i po sata, koliko traje opera, imat ćete priliku poslušati i pogledati bajku o muzici, bajku o dobrom i lošem i bajku o ljubavi. Priuštite sebi nezaboravnu noć uz „Čarobnu frulu“, u jednom od najljepših pozorišta na svijetu, slušajući i gledajući strastveni i visokokvalitetni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo. Dopustite da vas čarolija muzike odvede u daleki svijet bajke i uživajte u najljepšim melodijama koje su ikada komponovane.

Radujemo se vašem dolasku!

Muhamed Hrustanović