Tosca
Giacomo Puccini

Tosca Opera

Dirigent: Ivo Lipanović - režiser: Goran Golovko
O predstavi

 


SARAJEVSKA TOSCA POSVEĆENA JE LJUBAVI       

 
Pred nama je jedno od najvećih djela svjetske muzičke literature. Postaviti na pozornicu ovaj biser operne umjetnosti, za svaku teatarsku kuću je više nego izazovno. Univerzalnost libreta, na početku treće dekade 21. stoljeća postavlja pitanje: „Šta klasična djela govore nama danas i ovdje?“. U režiji uvaženog gosta iz Splita Gorana Golovka i pod ravnateljskom palicom maestra Ive Lipanovića gledaćemo uzbudljivu predstavu u kojoj nam stvarnost, kako globalna tako i regionalna i lokalna, nameće tematsku i idejnu slojevitost ove priče. Evropi se opet prijeti narativima jednoumlja, totalitarizma i fašizma koji guše sve najplemenitije u čovjeku, uključujući najuzvišeniju emociju od svih i tajnu našeg postojanja – ljubav. Iz ljubavi i poštovanja ovu predstavu posvećujemo našem ubijenom kolegi, ukrajinskom umjetniku. Ministarstvo kulture i informacione politike Ukrajine saopćilo je kako su ruske snage u Hersonu ubile Jurija Kerpatenka, glavnog dirigenta Hersonskog muzičko-dramskog pozorišta. Odbio je da učestvuje u koncertu kojeg su okupatori planirali održati zajedno sa saradnicima u filharmoniji, kako bi pokazali takozvano "poboljšanje mirnog života" u Hersonu. "Nakon što je Jurij Kerpatenko odbio saradnju sa okupatorima, ruski vojnici su ga upucali u njegovom domu. Ovo je izvijestila novinarka Elena Vanina", stoji u objavi Ministarstva napisanoj na zvaničnoj Facebook stranici. 

Ovaj veličanstveni čin otpora jednog umjetnika, nad kojim je izvršen jezivi ratni zločin, ostaće trajna etička koordinata generacijama umjetnika. Jurij Kerpatenko je očito bio čovjek hrabre i velike osobnosti, koji je izabrao dostojanstvo u vremenu ponovnog buđenja fašizma i nacionalizma u Evropi. Mi, umjetnici i umjetnice Sarajeva svjedočili smo na kraju 20 vijeka, tokom najduže opsade grada u novijoj historiji, koliko su nam važni primjeri nedvosmislenog i jasnog stava o ratu i zlu. Zato ćemo našu izvedbu prve operne premijere Tosca posvetiti ovom hrabrom ukrajinskom dirigentu čija nas sudbina podsjeća na mnoge intelektualce i umjetnike koji su još od Španskog građanskog rata pa do opsade Sarajeva, bili svijetli primjeri principijelnosti i hrabrosti poput: Ernesta Hemingwaya, Andrea Malrauxa, Georgea Orwella, Simone Weil, Zubina Mehte, Susan Sontag, Petera Schumanna, Bibi Anderson i mnogih drugih kojima se pridružio i Jurij Kerpatenko. Ovim ljudima iskazujemo vjernost i poštovanje za odbranu ideala slobode bez koje umjetnost nije moguća. Sarajevska Tosca je apoteoza ljubavi koja nam je potrebna za smisao i opstanak života, u što se ovaj grad bezbroj puta u svojoj historiji uvjerio.

Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo

IVO LIPANOVIĆ, dirigent

 Rođen je u Dubrovniku, a podrijetlom je iz Lumbarde na Korčuli. Dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Gjadrova i kod Lovra pl. Matačića. Godine 1986. pobijedio je na natjecanju mladih dirigenata u Zagrebu, te je iste godine, a na poziv maestra Vjekoslava Šuteja, angažiran kao zborovođa i dirigent u Operi HNK u Splitu.

Od 1992. do 1998. godine ravnatelj je Opere HNK u Splitu i umjetnički ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta. U Splitu je ravnao brojnim koncertima, baletima i opernim premijerama, među kojima se posebno ističu Verdijevi Lombardijci, Falstaff, integralna izvedba Aide, Bizetova Carmen, Straussova Salome, te prva scenska izvedba u Hrvatskoj Berliozova Faustova prokletstva.

Gostuje u Operi HNK Zagreb, Operi HNK I. pl. Zajca u Rijeci, te dirigira orkestrima Zagrebačke filharmonije, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Varaždinskim komornim orkestrom, a u inozemstvu Simfonijskim akademskim orkestrom iz Seoula, Simfonijskim orkestrom Beneventa, Orkestrom opere iz Cagliarija, Orkestrom Arene u Veroni, Orkestrom Njemačke opere u Berlinu, Filharmonijskim orkestrom Nice, Simfonijskim orkestrom MDR-a iz Leipziga, Slovenskom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom Slovenske radiotelevizije.

Godine 1998. praizvodi i snima ciklus madrigala za djevojački zbor i instrumentalni ansambl Spiriti eccellenti hrvatskog skladatelja Petra Bergama.

Od 1995. godine intenzivno nastupa u inozemstvu pa tako u Seoulu ravna premijerom Verdijeva Don Carlosa, u Državnoj operi u Ankari izvodi kantatu Carmina Burana, Andreu Cheniera, Carmen i Fausta, a u Italiji s velikim uspjehom debitira u Cagliariju sa Gounodovim Faustom, kao i u Sassariju Mascagnijevom Cavalleriom rusticanom. Tijekom 1996. godine u Veroni s pijanistom Aldom Ciccolinijem integralno izvodi Saint-Saënsove klavirske koncerte i  Mendelssohnove simfonije.

Višegodišnji je docent i stalni gost dirigent u Teatro Lirico Sperimentale u Spoletu na specijalizaciji za mlade pjevače i orkestralne glazbenike, gdje je ujedno i dirigirao premijerama  Gounodova Fausta, Massenetova Werthera i Mozartovog Figarova pira, kao i izvedbama Cavallerie rusticane, Il Segreto di Susanna E. Wolf-Ferrarija i Manon Lescaut G. Puccinija. 

U ožujku 2000. godine dirigira premijerom Evgenija Onjegina u Operi u Nici s velikim opernim zvijezdama Barbarom Hendricks,Vladimirom Černovom, Zoranom Todorovićem i Mattijem Salminenom, dok nakon uspješnog debija u listopadu 1999. u Njemačkoj operi u Berlinu s Orffovom Carminom Buranom, na dan Verdijeve smrti, 27. siječnja 2001, dirigira svečanom predstavom Falstaffa.

Nakon Onjegina u Nici, započinje plodnu umjetničku suradnju sa sopranisticom Barbarom Hendricks. Zajedno koncertiraju u Švicarskoj i Francuskoj, a u listopadu 2003, nakon uspješnog koncerta u Zagrebu, ostvaruju veliku francusku turneju sa završetkom u poznatom pariškom kazalištu Chatelet.

Od 2001. do 2003.godine bio je na dužnosti generalnog glazbenog ravnatelja Državne opere u Ankari i festivala u Aspendosu.

Dobitnik je nagrade Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za 2003. godinu.

U Bresci 2004. dirigira Madama Butterfly u povodu 100. obljetnice konačne verzije te Puccinijeve opere s ansamblima veronske Arene, a u Teatro Filarmonico u Veroni, 2005. godine postavlja novu produkciju Verdijeve  Traviate. Zadnjih nekoliko godina intenzivnije nastupa u hrvatskim opernim kućama, pa tako u sezoni 2007/2008.  u sva četiri nacionalna kazališta dirigira premijerama: Ero s onoga svijeta (Gotovac) u HNK-u I. pl. Zajca u Rijeci, Manon Lescaut (Puccini) u HNK-u Split, Triptih (Puccini) u HNK-u Zagreb, te Aleka (Rahmanjinov) i Cavalleriu rusticanu (Mascagni) u

HNK-u u Osijeku.

Godine 2009.  u Teatro Vittorio Emanuelle u Messini ravna premijernom izvedbom Bizetove Carmen, a u Rijeci praizvodi novu operu Casanova u Istri Alfija Kabilja.

U srpnju 2010. premijerno dirigira simfonijskim koncertima i operama Cavalleria rusticana i Pagliacci na festivalu Luglio musicale Trapanese na Siciliji, dok slijedeće godine dirigira premijerom Puccinijeve Tosce, a 2014. Bizetove Carmen.

Godine 2012. u HNK-u Split, a za Muzički Bienale Zagreb, praizvodi operu Maršal hrvatskog skladatelja Silvija Foretića.

S Invom Mulom i Zagrebačkom filharmonijom za Virgin Records snimio je CD pod nazivom Il bel sogno s arijama iz opera Gounoda, Masseneta, Puccinija i Verdija, a s Elenom Mosuc i Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, za Sony, CD s arijama Rossinija, Bellinija i Donizettija.

Uz maestra Šuteja višegodišnji je dirigent humanitarnog spektakla Opera pod zvijezdama na zagrebačkoj Šalati, a kasnije na Trgu kralja Tomislava, kao i mnogih koncerata Zagrebačke filharmonije na kojima su nastupile operne zvijezde Jose Carreras, Inva Mula i Denyce Graves.

Od 2007. godine djeluje kao samostalni umjetnik stalno nastanjen u Zagrebu, a od listopada 2014. postavljen je za ravnatelja opere Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i ravnatelja glazbenog programa Splitskog ljeta.

Od 2014. godine u HNK u Splitu i na Splitskom ljetu dirigirao je premijernim izvedbama opera Carmen, Samson i Dalila, Ernani, Turandot, Aida, Seviljski Brijač, Moć Sudbine, Nabucco, Rigoletto, osmislio je i dirigirao mnogim simfonijskim koncertima od kojih je važan ciklus svih 5 klavirskih koncerata i svih 9 simfonija L. van Beethovena, Mozartov i Verdijev Requiem, nastavio je projekt Filharmonije budućnosti s Glazbenom školom Josipa Hatzea, te uspostavio suradnju s Umjetničkom akademijom u Splitu na koncertima u kojima sudjeluju studenti – instrumentalisti UMAS-a.

Dirigirao je i kao ravnatelj organizirao veliko gostovanje ansambala HNK iz Splita na

  1. Ljubljana festivalu 2019. s Verdijevom Aidom. U Pisi, Livornu, Lucci i Rovigu dirigirao je Verdijevu operu Simon Boccanegra, u Foggi i Lecceu Fedoru U. Giordana, te u Teatru Bellini u Cataniji Normu V. Bellinija.


Goran Golovko,
redatelj

Rođen je 1965. u Splitu. Zvanje akademskog redatelja stekao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Neko vrijeme radio je i usavršavao se u Velikoj Britaniji. Osim režije brojih kazališnih predstava, u razdoblju od 1996. do 2004. bio je redatelj i voditelj Dramskog studija u Gradskom kazalištu mladih Split s kojim je postavljao amaterske i predstave odgojnog kazališta, a od 2004. do 2006. godine umjetnički je voditelj u istom kazalištu, gdje je režirao i niz predstava s profesionalnim ansamblom. Od 2006. do 2008. ravnatelj je Drame Hrvatskog narodnog kazališta Split. Potom, od 2008. godine, nastavnik je na studijskom programu Gluma Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, u umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog profesora.

Njegove predstave nagrađivane su na kazališnim festivalima u Hrvatskoj (Zlatni smijeh za najbolju režiju na 29. Danima satire, Judita za režiju na 56. Splitskom ljetu), a umjetnički savjet Mostarskog teatra mladih, 2004. godine, dodijelio mu je Međunarodnu nagradu za doprinos razvoju dramskog odgoja Grozdanin kikot.

U HNK Split i na Splitskom ljetu režirao je predstave Mlečanka (nepoznati talijanski autor iz XVI. stoljeća, Splitsko ljeto 1991.), operu Dioclesian (H. Purcell, Splitsko ljeto, 1996.), operu Komorni trio (O. Jelaska, HNK Split / Muzički biennale u Zagrebu, 1997.), Pred zlatarnicom (K. Wojtyla, Splitsko ljeto, 1997.) Amerikanska jahta u splitskoj luci (M. Begović, HNK Split 1997.), Svinjac (A. Fugard, HNK Split, 1998.), Nevažne priče (T. Jurkić, HNK Split, 2003.), Dekameron (G. Boccaccio, Splitsko ljeto / HNK Split, 2005.), Bez trećeg (M. Begović, HNK Split, 2006.), Libar o' libra Marka Uvodića Splićanina (O. Lozica, Splitsko ljeto, HNK Split, 2007.), Kako vam drago (W. Shakespeare, Splitsko ljeto / HNK Split, 2007.), Velika magija (E. de Filippo, HNK Split, 20078.), Smij i suze starega Splita (I. Kovačić, Splitsko ljeto, 2010.), Povišica (G. Perec, HNK Split, 2010.), tART.UF!FERRIE (S. Ivić, HNK Split, 2011.), Peer Gynt (H. Ibsen, HNK Split, 2013.), Strašni roditelji (J. Cocteau, HNK Split, 2016.), operetu Mala Floramye (I. Tijardović, HNK Split, 2016.), Nosorog (E. Ionesco, HNK Split, 2017.), Atlantida: Legenda o Dan'zoru (M. Krstičević, HNK Split, 2018.), Paralelni svjetovi (M. Gavran, HNK Split, 2018.), Kaligula/Britanik (A. Camus / J. Racine, Splitsko ljeto, 2019.), Krabuljni ples (G. Verdi, HNK Split 2022).

Izvan HNK Split režirao je, među ostalim, predstave ST-Samo tako, Mračno kazalište, Na kamenju, Sluškinje, Instrukcija, Žudnja, Duboko more, To je raj, lutko moja, Košulja sretnog čovjeka, Drugi libar Marka Uvodića, Hasanaginica, Pometova družba, Perplex i druge, a koncem 2019. godine režirao je operu Don Carlo G. Verdija u Narodnom pozorištu Sarajevo, BiH.

U razdoblju od studenog 2014. do listopada 2018. godine, Goran Golovko bio je intendant HNK Split, nakon čega je, do srpnja 2019. godine, bio vršitelj dužnosti intendanta.

 

muzička drama u 3 čina
praizvedba u Rimu: 14.1.1900.

Autorski tim

Kompozitor: Giacomo Puccini
Libreto: prema Sardouu napisali Illica i Giacosa
Dirigent: Ivo Lipanović
Režiser: Goran Golovko

Scenograf: Josip Lovrenović
Kostimograf: Mladen Radovniković
Scenski pokret: Dajana Zilić
Šef hora: Danijel Žontar
Voditeljice hora SUPERAR u BiH: Alma Karić, Dunja Gelineo-Kajević, Marija Ivančević-Stipić
Korepetitori: Aida Mušanović-Arsić / Bakir Samardžić
Inspicijent-asisetent režije: Gordan Simić
Dizajn svjetla: Moamer Šaković
Fotografija: Velija Hasanbegović
Suflerka: Aida Džebo

Lica / Cast

Floria Tosca Katarina Kikić Marić 
Mario Cavaradossi Amir Saračević 
Barun Scarpia Ivan Šarić 
Cesare Angelotti Denis Isaković 
Crkvenjak Siniša Markanović
Spoletta Ileš Bečei
Sciarrone Leonardo Šarić
Ključar Josip Katavić
Pastir Hana Salihović 
Roberti Mahir Srebrenica
Sudija bilježnik Dragan Rokvić
 
Djeca / ministranti Andro Boban, Dora Grgić, Marta Agatić, Jan Čolo, Andrej Čupović, Vedran Andrić, Kristina Vanovac, Elena Jerman, Boris Josipović, Nikola Milošević, Elena Stipić, Melika Ganić 
 
HOR OPERE NARODNOG POZORIŠTA SARAJEVO


ORKESTAR SARAJEVSKE FILHARMONIJE
SUPERAR U BIH

Kalendar izvedbi

Galerija

gallery gallery gallery gallery gallery gallery gallery
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
NPS

Newsletter