Mala Floramye
Ivo Tijardović

Mala Floramye Opera

Režija: Ivan Leo Lemo
O predstavi

RIJEČ DIREKTORA NPS

LJUBAVNA PRIČA KOJA TRAJE

Početak 2022. godine u opernom programu obilježit će jedna od vječnih priča – Mala Floramye, zaštitni znak nama dragog i mentalitetno bliskog grada Splita. Ovaj operetski naslov, u našoj stogodišnjoj tradiciji već postavljan na pozornici Narodnog pozorišta Sarajevo, uvijek je imao srdačan i uzbudljiv prijem kod publike. Ne sumnjam da će tako biti i ovom prilikom. Mala Floramye ostaje kao trajni zapis jednog vremena, s nezaboravnim likovima i osebujnom muzikom koja brzo „ulazi u uho“, o čemu se mnogo pisalo. Naš gost, redatelj iz Splita, Ivan Leo Lemo će opet, u novom čitanju, oživjeti njen mediteranski kolorit u srazu s ritmovima koji svjedoče o kraju jednog i dolasku drugog vremena radi kojeg imamo opravdan sentiment prema epohama koje ostavljamo iza sebe. Ova opereta, zajedno s melodramskim zapletom i nizom komičnih situacija, gradi sliku grada koji se mijenja, svijeta koji iz doba nevinosti, s ratom prelazi u doba konzumerizma i pojedinca koji se ne može promijeniti pa zauvijek ostaje dosljedan sebi bez obzira na novonastale okolnosti. Siguran sam da će naša nova produkcija biti posveta jednom iščezlom vremenu i duhu; u njoj ćemo refleksivno otkriti savremeno traganje za ljubavlju i idealom poštovanja naših različitosti u buci vremena kada se karnevalski slavi anakronost kroz tiraniju politike i konzumerizma.

Dino Mustafić

 

RIJEČ REDITELJA

SPLITSKI SEVDAH U SARAJEVU

Bosna ima sevdalinku, a Dalmacija ima Tijardovića.

Taj veliki skladatelj, kroničar duha i vremena, libretist, redatelj, ilustrator, scenograf, direktor kazališta i vizionar, utkao je u svoja djela, a prvenstvneo u dvije najpoznatije operete, Malu Floramye i Splitski akvarel, jezik, mentalitet i običaje Splita, ali u tom bilježenju i stiliziranju života nije bio lokalpatriotski uskogrudan, dapače. U Maloj Floramye, naprimjer, sa dalmatinskim folklornim parafrazama, prepliću se i najmodernija europska glazba tog vremena, kao i folklor ostalih balkanskih naroda. Kulminacijska točka te fabularne i glazbene pletenice je kolo južnoslavenskih naroda u sredini drugog čina. Ponosan sam na svog veličanstvenog sugrađanina Ivu Tijardovića što je kroz inkluzivnost pokazivao snagu svog identiteta, a Sarajevu i njegovom Narodnom pozorištu najponiznije hvala što su vječno gostoljubivi prema tom bratskom prožimanju kroz pjesmu i ples.

Kao što sevdalinka često opisuje ljubavne jade na ljupkim pozornicama mahale, avlije sa kapidžikom, bašče sa čardakom, šadrvanom i ašik pendžerom, tako i Tijardović svoju splitsku sevdah operetu uprizoruje na rivi, uz more, pod palmama, a sve to ne bi li što bolje uokvirio ono radi čega živimo i umiremo, a to je ljubav. Prvi čin vrca od senzualne, tjelesne, mladenačke, zaigrane, pomalo infantilne i karnevalski razuzdane ljubavi. Cijeli je grad u zanosu, ali mi fabularno zumiramo ljepoticu Floramye i studenta Mirka. To je čin prije rata. Drugi čin donosi rat. Ljubav je na čekanju, ali poput proljetnog cvijeća koje probija snijeg, ljubav se ne da smrti, Mirko i Floramye se prepoznaju i nanovo upoznaju kao zreli ljudi kojima se u međuvremnu dogodio život i one emotivne lekcije koje čovjeku donese ratni vihor. Treći je čin poraće. Zbrajaju se ratne anegdote uz iscjeliteljski smijeh, a preživjeli kupe kamenčiće svojih rasutih života i pokušavaju napraviti neke nove mozaike. I tom poratnom mozaiku vezivo je ljubav, pa opereta završava sa posvetom ljubavi. Ne mogu ne povući paralelu između ovog libreta i ovog grada kojem 2022. godine, skoro sto godina nakon praizvedbe 1926, pjevamo i plešemo o ta tri karmička čina.

Sevdah ima svoju melankoliju, a Tijardović svoju nostalgiju. Slični su to celofani u koje umatamo iskustva i arhiviramo prošlost. Tako umotane darujemo ih novim generacijama da čuvaju vatru ljubavi i ne boje se kušnji, prepreka i nesporazuma.

Ivo Tijardović je napustio tijelo 1976. godine. Te smo se godine rodili Aida Čorbadžić, moja mala Floramye, i ja. Na neki način, ovo je naša generacijska inscenacija ove slavne operete. Nadamo se da smo dostojni nadovezivanja na divne kolege koji su prije nas, i u Spltu, i u Sarajevu, i u mnogim drugim gradovima naše fatalne regije, pjevali istu himnu, da nije ljubavi, ne bi svita bilo…

Ivan Leo Lemo

 

IVO TIJARDOVIĆ, hrvatski skladatelj, literat i slikar

(Split, 1895 – Zagreb, 1976)

Glazbu je učio u Splitu i Beču, gdje je studirao i arhitekturu. U Zagrebu je završio Dramsku školu HNK-a. Bio je ravnatelj Opere,  te prvi intendant  splitskog HNK (1933-1941), intendant HNK u Zagrebu (1945-49) i ravnatelj Državnoga simfonijskog orkestra (kasnije – Zagrebačke filharmonije, 1949-54).

Skladatelj Tijardović, čije su melodije postale pučke pjesme popularne mnogo šire od njegovog dalmatinskog zavičaja, istinska je splitska legenda. Bio je istaknuti rodoljub, dirigent, koreograf, slikar, karikaturist, novinar, poliglot, prevodilac. S glazbom i slikarstvom došao je u dodir još u gimnazijsko doba. Ratne godine proveo je u talijanskom zarobljeništvu, te kao jugoslavenski dobrovoljac u Solunu. U godinama talijanske okupacije Dalmacije bio je sudionik  u radu Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta i u ilegalnom Gradskom NOO-u, čiji je predsjednik bio od svibnja 1942. do rujna 1943. Bio je član ZAVNOH-a i predsjednik Oblasnog NOO-a za Dalmaciju.

U kući Ive Tijardovića, uz istočne zidine Palače, 1943. godine održan je sastanak odbora umjetnika na kojem je odlučeno da se u Ulici Corso Italia 15 (Zvonimirova), u stanu kipara Marina Studina,  priredi čuvena ilegalna likovna izložba umjetnika povezanih s NOP-om. Na izložbi je Tijardović izložio nekoliko svojih akvarela i crteža olovkom. Zajedno s grupom splitskih intelektualaca iste je godine krenuo u partizane sudjelujući na Konferenciji kulturnih radnika u Hvaru 1943. U to vrijeme obradio je pučku splitsku pjesmu Marjane, Marjane i priredio više koncerata za ranjenike u Italiji, u Visu i u Splitu. U Split je došao s Kazalištem narodnog oslobođenja 1944. godine obnovivši kazališni život.

U svojim djelima nadovezuje se na tradiciju, ostajući vjeran i dosljedan pobornik nacionalnog muzičkog smjera. Oslanja se na folklor i nacionalni glazbeni izraz, naročito Dalmacije. Najvažniji element njegove muzike raspjevana je melodika mediteranskog obilježja, kojoj su podređeni svi ostali faktori muzičke izražajnosti.

U ranijem stvaralačkom razdoblju dvadesetih godina 20. stoljeća napisao je više opereta (Pierrot Ilo, Kraljica lopte, Zapovjed maršala Marmonta, Mala Floramye i Splitski akvarel), a u kasnijim godinama opere Jurek i Štefek, Dimnjaci uz Jadran (s temom okupacije i oslobodilačke borbe), Marko Polo i Dioklecijan (koja nije izvedena). Napisao je i kantatu Judita.

Dobitnik je  Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1970).

Rezervacija
praizvedba: 14. 1. 1926. u Splitu
opereta u tri čina

PREMIJERNA PODJELA

Autorski tim

Kompozitor: Ivo Tijardović
Libreto: Ivo Tijardović
Dirigent: Dario Vučić
Režija: Ivan Leo Lemo

Koreografija: Belma Čečo Bakrač
Scenografija: Vesna Režić
Kostimografija: Amna Kunovac Zekić
Šef hora: Danijel Žontar
Korepetitorice: Aida Mušanović-Arsić / Ana Petrović
Inspicijent – asistent reditelja: Gordan Simić
Fotografija: Velija Hasanbegović
Asistent dirigenta – korepetitor: Alek Isaković
Suflerka Aida Džebo

Lica / Cast

Mala Floramye/Suzette Aida Čorbadžić
Šjora Petronila Željka Katavić Pilj
Tonkica Zdenka Vaniček
Marica Gina Tipurić
Mirko/Petar Petrović, student Ileš Bečei
Zvone Nedim Bašić
Marinko Siniša Marković
Šjor Dane Majo Marilović
Šjor File Dejan Kajević
Šjor Bepo Jasmin Bašić
Redarstveni organ Josip Katavić
Felicio – Picaferaj Dragan Pavlović
 
Miss Eveline Beautyflower, sestra-bolničarka, direktorica Melisa Hajrulahović Tomić
 
Pukovnik Marquis Armand Monfort de Quimperville Emsad Bečić
Almette, sestrica Lejla Huseinćehajić
Amerikanski vojnik Davor Ebner
 
HOR OPERE NARODNOG POZORIŠTA SARAJEVO

BALET NARODNOG POZORIŠTA SARAJEVO
ORKESTAR SARAJEVSKE FILHARMONIJE

Kalendar izvedbi

Rezervacija karata

Galerija

gallery gallery gallery gallery gallery gallery gallery
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
Rezervacije karata
NPS

Newsletter