|
Riječ direktora |
Ove se godine navršilo 85 godina umjetničkog djelovanja Narodnog pozorišta Sarajevo.
Teatar koji je najprije počeo kao dramski, postao je nakon Drugog svjetskog rata
jedini operno-baletni teatar u državi Bosni i Hercegovini.
Ako tome pridodamo i
činjenicu da od prvih dana do danas Narodno pozorište Sarajevo predstavlja jedan
od najznačajnijih teatarskih kolektiva upravo u dramskoj umjetnosti, na južnoslavenskim
prostorima, vidi se, bar u organizacijskom smislu veličina teatarske kuće, a u skladu
s njom i ambicija, kako umjetnika i drugih djelatnika Narodnog pozorišta Sarajevo,
jednako i naših brojnih umjetničkih suradnika, koji su, takođe, dio umjetničkog
korpusa naše teatarske kuće.
Brojne su generacije ispisivale povijest Narodnog pozorišta
Sarajevo.
Među onima koji su ispisivali i ispisuju povijest Kuće na Obali baletni
su umjetnici, operni solisti, dramski glumci bez čijeg umjetničkog djela, kao i
bez djela brojnih koreografa, dirigenata, redatelja, scenografa, kostimografa...
ne bi niti bosanskohercegovačka povijest umjetnosti, niti suvremena umjetnost bili
ono što su danas, što predstavljaju u širim južnoslavenskim, europskim i svjetskim
okvirima.
Narodno pozorište Sarajevo je oduvijek, repertoarno gledano, bilo tako
ustrojeno i koncipirano da je svoju produkciju baziralo kroz harmoničan odnos suvremenog
i povjesno relevantnog umjetničkog, kroz harmoničan odnos svih stvaralaca, koji,
uistinu imaju što kazati u operi, drami i baletu, a podrjetlom su iz nekog od bh.
naroda...
Ova, 85-a po redu teatarska sezona, kao i sezone prije, a ubijeđen sam da će tako biti i u sezonama koje će uslijediti, prije svega respektabilan odnos
gaji prema suvremenom bh. stvaralaštvu...
Tako su na našem repertoaru nove partiture,
odnosno dramski tekstovi i Julia Marića i akademika Abdulaha Sidrana... Tu su i
suvremena čitanja Gogolja, koji je u našem teatru i ranijih godina privlačio golemi
interes teatarske publike, tu su Donizzeti i Puccini u Operi...
Poslije Marićevog
suvremenog baleta Izložba slika Narodno pozorište Sarajevo producirat će i baletne storije za mlade i najmlađe, posvećujući i dalje veliku pozornost onome što je stvar
sustavnog teatarskog odgoja...
U dramskom repertoaru uz Sidrana i Gogolja, nakon
dužeg vremena vraćamo se velikoj dramskoj literaturi O'Neill-a, najplodniji redatelj
regiona Dino Mustafić režira iznimno recentnog Martina McDonagha.
Sigurno je jedno.
Puno gledalište Narodnog pozorišta Sarajevo zahtjeva iscizeliranu i do kraja osmišljenu
repertoarnu politiku, apsolutnu osjetljivost na ono što je suvremeni društveni trenutak
u kojem kazalište egzistira, a zasigurno da su ambiciuje naših umjetnika i naših
umjetničkih ansambala presudan element sačinjavanja relevantne repertoarne sheme,
uspostavljanja teatarskih kriterija temeljem kojih se može napraviti vremenu prispodobljen
i do kraja relevantan teatar. Uz golemu teatarsku moć naših članova, istaknutih
umjetnika, tu je svakako i lepeza, čitava lepeza iznimnih umjetničkih poetika, naših
gostiju, koji pridonose umjetničkoj raznovrsnosti repertoarne ponude Narodnog pozorišta
Sarajevo.
Uz suradnju sa likovnim djelatnicima BiH, kojima povremeno, otvaramo dveri
naših reprezentativnih foajea, te uz permanentnu prisutnost Muzeja pozorišne
umjetnosti i književnosti BiH u našim prostorima "zaokružuje" se teatarska emanacija programa.
No, treba imati na umu da nema niti jedne značajne umjetničke manifestacije koja
potrebuje teatarski prostor, u smislu gostovanja u Sarajevu i BiH, a da ona nije
vezana za našu kuću.
Zbog svega toga, a posebno zbog blistave tradicije Kuće na
Obali ima puno razloga da zajedno sa svojim suradnicima i cijelim kolektivom Narodnog
pozorišta Sarajevo budem stalno u stanju aktiviteta,
jer je ovo teatar čiji repertoar,
na najdemokratskijoj osnovi određuju građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine kojima,
smo, pak, najodgovorniji.
Ali, ovo je i teatar koji ima obavezu da uz umjetničku
gaji edukacijsku ravan, kao nalog vremena u kojem jesmo jedini operno-baletni umjetnički
organizam u državi Bosni i Hercegovini. Zato su naša gostovanja po cijeloj
Bosni i Hercegovini jednako važna kao igranje u Sarajevu...
Da ne govorim o evidentnoj
potrebi da bosanskohercegovački državni imidž ima smisla graditi i teatarskom produkcijom
Narodnog pozorišta Sarajevo, koja se treba, što češće, naći na festivalskim manifestacijama,
ali i gostovanjima diljem Europe, Amerike, Azije, Afrike...
Samo tako moguće je
napraviti onaj iskorak prema teatru koji će biti korespondentan vremenu u kojem
živimo, a apsolutno odgovoran svojim najznačajnijim kritičarima – gledateljima naših
umjetničkih postignuća!
|
|
Gradimir Gojer
|
|
|
Aktuelno |
|
Drama
|
|
|
Datum: 10.03.2010. |
Vrijeme: 19:30
|
|
Opera
|
|
|
Datum: 12.03.2010. |
Vrijeme: 18:00
|
|
Balet
|
|
|
Datum: 31.03.2010. |
Vrijeme: 19:30
|
|