|
Istorija Opere
2 >>
Operni život u Sarajevu u prvim godinama rada Narodnog pozorišta uglavnom se svodio
na izvođenje takozvanih komada s pjevanjem i na gostovanja opernih kuća iz Osijeka,
Zagreba, Beograda, Ljubljane i Beča. Prema monografiji Narodno pozorište Sarajevo
1921.-1971. prva operna predstava u Narodnom pozorištu u Sarajevu bila
je opera Porin (3.6.1922.) u izvedbi Opere iz Osijeka. Opera iz Osijeka je u junu
1922. u Sarajevu izvela niz opernih predstava: Porin (3 puta), Tri djevojčice,
Mrtve oči, Poljačka krv (dva puta), Cavalleria rusticana (dva
puta), Pagliacci (dva puta), Nikola Šubić Zrinjski (dva puta),
Carmen (dva puta), Jevrejka (dva puta), Hanica, Pokladna vila, Pikova dama, Rigoletto,
Baron Ciganin, Tosca, Traviata, Mignon, Madame Butterfly i Evgenije Onjegin.
Zagrebačka opera je gostovala u maju 1924. (Prodana nevjesta, Rigoletto, Tosca,
Carmen, Madame Butterfly, Nikola Šubić Zrinjski, Pagliacci, Hasanaginica-Šafranek
i Kavić, La Boheme, Aida i Traviata) i u maju 1933. (Morana, Seviljski
berberin, Jevrejka, Krabuljni ples, Madame Butterfly i Carmen).
Beogradska opera je gostovala u maju 1925. (Pikova dama, Jevrejka, Manon, Mignon,
Trubadur i Carmen), u maju 1937. (Soročinski sajam, Trubadur, Otello,
Mignon, Bal pod maskama, U dolini, Figarova ženidba, Ero s onoga svijeta, Tosca
i Prodana nevjesta), u maju 1938. opere: (Rigoletto, Manon, Boris Godunov,
Jevrejka i Madame Butterfly) i u maju 1939. (Mrtve oči, La Boheme,
Prodana nevjesta i Traviata, Ero s onoga svijeta i Seviljski berberin).
Ljubljanska opera je gostovala u aprilu 1926. opere: (Aida, Rigoletto, Boris Godunov,
Ukleti Holanđanin i Tosca) i u maju 1927. (Tannhauser, Madame Butterfly,
Carmen, Bal pod maskama, Seviljski berberin i Fidelio). U
augustu 1931. gostovala je Bečka opereta, a izvedene su operete: Tonfilmska princeza,
Četiri puta u braku, Varam te jer te volim i Nepoljubljena Eva.
Prva muzička djela u vlastitoj izvedbi u sarajevskom pozorištu bili su komadi s
pjevanjem, jedna vrsta nacionalnog "Singspiela", koji je u Srbiji bio neobično popularan,
a koji se u našoj sredini intenzivno njegovao do početka Drugog svjetskog rata.
Uprave sarajevskog Narodnog pozorišta davale su ovim komadima vidno mjesto u repertoaru,
jer su oni privlačili publiku u većem broju nego dramska djela. Radi sudjelovanja
u izvođenju muzike formiran je već u sezoni 1921/22. pozorišni orkestar, pa iako
skromnih mogućnosti, to je ipak bio prvi veći instrumentalni sastav koji je djelovao
u Sarajevu na profesionalnoj osnovi. U početku su izvođeni komadi s pjevanjem poznati
po uspjesima postignutim u drugim centrima, naročito Beogradu, kao na primjer Đido
(D. Jenko), Seoska lola (D. Jenko), Zona Zamfirova (Mokranjac-Frajt),
Put oko sveta (S. Binički), Sudaje (J. Marinković), Koštana
(P. Krstić), Zulumćar (muziku sačinjava niz poznatih narodnih pjesama)
itd. Međutim, već u sezoni 1922/23, kada je za kapelnika postavljen Franjo Maćejevski,
u repertoar su počela da se uvode i djela sa lokalnom tematikom. On je prvi komponovao
komade s pjevanjem iz bosansko-hercegovačkog života, a među njima se naročito isticala
Ćorovićeva Aiša koja se od premijere 1923., pa do ratnih godina stalno
nalazila na repertoaru. Konačno je osnovan i profesionalni hor, u početku sa svega
osamnaest članova, no njihovo sudjelovanje bilo je neophodno u raznim muzičko-scenskim
i dramskim komadima. Kasnije je muziku za komade s pjevanjem za sarajevsko Narodno
pozorište pisao Beluš Jungić, njegov dugogodišnji kapelnik i istaknuta ličnost muzičkog
života Sarajeva između dva rata. Jungićeva muzika za Almasu na tekst Jovana
Palavestre predstavlja prvi komad s pjevanjem jednog bosansko-hercegovačkog autora.
Osnivanje operete u sezoni 1923/24, imalo je svoj značaj za razvoj muzičkog života
u Sarajevu. Uprava pozorišta željela je da sa ovim muzičko-scenskim žanrom privuče
što veći broj publike, rješavajući time i svoje teško finansijsko stanje. Broj operetskih
premijera je rastao iz sezone u sezonu.
Pred kraj Drugog svjetskog rata došlo je u sarajevskom Narodnom po¬zorištu do još
jednog pokušaja da se opere izvode oslanjajući se na vlastite snage. U oktobru 1944.
prikazana je Verdijeva Traviata, a u januaru 1945. Puccinijeva Madame Butterfly.
To je bio ujedno završetak prethistorijskog perioda Sarajevske opere. |
|
|
Aktuelno |
|
Drama
|
|
|
Datum: 11.03.2010. |
Vrijeme: 20:00
|
|
Opera
|
|
|
Datum: 12.03.2010. |
Vrijeme: 18:00
|
|
Balet
|
|
|
Datum: 31.03.2010. |
Vrijeme: 19:30
|
|