|
Istorijat Drame
stranica 2 >>
|
OD NUŠIĆA DO DANAŠNJIH DANA ... |
Narodno pozorište u Sarajevu svoj osnivački akt praktično "veže" za jedan datum
koji je bio dvije godine prije formalnog početka rada Kuće na Obali.
Naime, 05.08.1919. godine Narodna Vlada Bosne i Hercegovine uputila je Ministarstvu
prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca predstavku za oficijelno osnivanje
teatra.
Prva podjela uloga koja je obavljena bila je ona vezana za insenaciju Protekcije
Branislava Nušića, a prvu svoju predstavu Pozorište je održalo 27.11.1920. godine
u Tuzli.
Bila je to predstava načinjena od dvije jednočinke Hasanaginice Šantića
i komedije Jedva steče zeta Labiša i Mišela.
Predstava je odigrana u prostorima tadašnjeg hotela Bristol. Prva sezona Narodnog
pozorišta Sarajevo svečano je otvorena 22.10.1921.godine.
Svečanosti otvaranja bile su u znaku pozdravnog govora Branislava Nušića, dok je
u naredna dva dana uz Nušićevu Protekciju izveden i Moliereov Uobraženi
bolesnik.
Kompletna povijest Narodnog pozorišta Sarajevo može se vezati, sve do 1946. godine,
uz Dramu Narodnog pozorišta, odnosno uz dramski program uopće...
Tek 1946. godine osnivanjem Opere Narodnog pozorišta Sarajevo dolazi do "proširenja
djelatnosti", odnosno, Narodno pozorište Sarajevo od tog trenutka ima sve
segmente scensko-muzičkog karaktera.
Povijest Narodnog pozorišta Sarajevo, tako je, dobrim dijelom povezana uz kontinuitete
dramskog stvaralaštva, obzirom da je drama sve do 1946. godine, uz neke oblike muzičkog
djelovanja bila temeljna grana ispoljavanja umjetničkog programa Kuće na Obali.
Vrlo je zanimljivo promatrati repertoarne i interpretativne mijene, uspone i neminovne
snizilice u stvaralaštvu Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.
I kada bi trebalo, na neki način odgovarati na pitanje o poziciji Sarajevske drame,
odnosno Drame Narodnog pozorišta Sarajevo u ukupnom hodu Narodnog pozorišta u kulturnim
kontekstima Sarajeva i BiH treba iskazati, prije svega, naklonost pojmu kontinuiteta.
Jer, svako, iole, ozbiljnije bavljenje i sistematskije promišljanje o teatru u BiH
dovešće do histrionskih početaka, koji su prethodili svemu onom što će biti prije
1920. godine.
Bilo bi neozbiljno, u jednom prigodnom tekstu, govoriti o Sarajevskoj drami, isključivo, kroz analizu njenih, evidentnih i nesumnjivih uspjeha, te njenog, izvan svake sumnje,
poticajnog karaktera, kada je u pitanju razvoj dramske književnosti i dramskog teatra,
ne samo u Sarajevu, već u svim dijelovima BiH.
Ali, u činjenici da od vremena prvih rukovoditelja Narodnog pozorišta: Stevana Brakusa
i Branislava Nušića, do danas, Drama Narodnog pozorišta okuplja najznačajnija glumačka
imena sa bh. i ex- jugoslavenskih prostora krije se bitna komponenta vidova kontinuiteta...
Nezamislivo je, gore pomenuti, fakat o dramskom piscu i bosanskohercegovačkom dramskom
tekstu, bez jasnog interakcijskoga i kauzalnoga odnosa sa organiziranim glumačkim
tijelom kakva je bila Sarajevska drama.
Posebno je značajno napomenuti da, poslije Drugog svjetskog rata, a u finom estetskom
suglasju sa razvojem Opere i Bleta, Drama doživljava stanovite preporodne dimenzije,
a u ozračju općih tendencija društvenoga, nadasve kulturnog uzleta mlade države.
Sarajevska je Drama, u tom dobu bila i uzorom, evidentnim modelom za razvitak, i
to i žanrovski i stilski gledano, dramskih teatara u drugim bosanskohercegovačkim kulturnim centrima: Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Zenici.
I na planu odgoja glumačkog i redateljskog kadra ocrtaju se putanje toga kontinuiteta.
Jer, Narodno će pozorište poslije Drugog svjetskog rata biti, i svojevrsno učilištu
će biti poticana i razvijana glumačka i redateljska energija, u suglasju sa najavangardnijim
stremljenjima i ostvarenjima na europskim teatarskim pozornicama. |
|
|
Aktuelno |
|
Drama
|
|
|
Datum: 10.03.2010. |
Vrijeme: 19:30
|
|
Opera
|
|
|
Datum: 12.03.2010. |
Vrijeme: 18:00
|
|
Balet
|
|
|
Datum: 31.03.2010. |
Vrijeme: 19:30
|
|